Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)

četvrta i peta epizoda

17/2/2017 – 25/03/2017

serija izložbi koje se temelje na kolekciji Kontakt, posvećeno Mladenu Stilinoviću

Pozivnica

četvrta epizoda
17/02/2017 – 25/03/2017.
Đorđe Andrejević Kun, Josef Dabernig, Ion Grigorescu, Sanja Iveković, Gülsün Karamustafa, Július Koller, Jiří Kovanda, Ivan Kožarić, Vlado Kristl, Katalin Ladik, Kazimir Maljevič, Slavko Marić, Vlado Martek, Rabih Mroué, Neša Paripović, Goran Petercol, Marko Ristić, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Goran Trbuljak, Ana Vuzdarić & Marko Gutić Mižimakov

peta epizoda
17 – 18/02/2017.
serija razgovora i performansa Što nakon kolekcioniranja? (u suradnji s Anom Janevski) Zdenka Badovinac, Charles Esche, Reem Fadda, Kate Fowle, Katalin Ladik, Joanna Mytkowska, Manuel Pelmuş, Nikolaj Punjin, Erzen Shkololli, Francoise Vergès

kustosice: Što, kako i za koga/WHW u suradnji s Kathrin Rhomberg

Četvrta i peta epizoda projekta Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije) započinju u petak i subotu, 17. i 18. veljače, otvorenjima pet izložbi u galerijama Forum, GMK, Nova te u stanu Softić i Institutu za suvremenu umjetnost. Održat će se i dvodnevni seminar na temu Što nakon kolekcioniranja na kojem će sudjelovati veliki broj međunarodnih kustosa i umjetnika.

Projekt Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije) temelji se na zbirci Kontakt, koja uključuje konceptualne, postkonceptualne i eksperimentalne umjetničke prakse iz središnje, istočne i jugoistočne Europe, te je zamišljen kao "izložba u vremenu" koja istražuje decentraliziranje formata izlaganja. Izlažući povijesne radove iz zbirke u okolnostima današnjice, projekt ih stavlja u vezu sa suvremenim oblicima potrage za novim pravcima umjetničkog angažmana. Kroz šest epizoda, dva glavna prostora, Galerija Nova i stan Softić, služe kao uporišta za stalan tok izložbi umetnutih u urbani i kulturni krajolik Zagreba. Raštrkana po najaktivnijim gradskim kulturnim organizacijama i neprofitnim galerijama, umjetničkim ateljeima te nezavisnim inicijativama, ova serija izložbi koristi zbirku kao resurs čiji se kulturni kapital dijeli s ciljem stvaranja novih konstelacija. Projekt je naslovljen prema radu Mladena Stilinovića (1947.-2016.), komu je projekt posvećen, a sve epizode uključuju njegove radove, stvarajući na taj način svojevrsnu retrospektivu rastegnutu kroz vrijeme i rasprostrtu po raznim prostorima.

Četvrta epizoda sastoji se od dvije samostalne izložbe – Gorana Trbuljaka u Galeriji Forum i Josefa Daberniga u Galeriji Nova, grupnih izložbi u stanu Softić i Institutu za suvremenu umjetnost (ISU) te nove izložbe ostvarene u suradnji s Galerijom MK, koju je nezavisno kurirao tim MK-a, a koja predstavlja mlađe umjetnike Anu Vuzdarić i Marka Gustića Mižimakova. Dominantne teme ove epizode su isprepletenost umjetnosti i politike kroz povijest i u sadašnjosti, s posebnim naglaskom na pitanjima povijesne avangardu te eksplicitno revolucionarni modus odnosa umjetnosti spram politike, repolitizacija povijesti umjetnosti, umjetničkog autorstva i autonomije, te manipulacija medija i njezin učinak na realne političke i društvene procese.

Osjećaj oprečnosti i napetosti između želje da se osuvremeni predanost avangarde revolucionarnim promjenama i transformaciji umjetnosti, te očitog odsustva revolucionarnih pokreta i zatvaranja političkih horizonata, izražava se fizičkim okruženjem u stanu Softić, gdje je namještaj razmješten i pokriven kao da će ga uskoro iznijeti nakon što su ljudi već otišli, ili kao da čeka dok se život ne vrati, čuvajući što se već može sačuvati za neka bolja vremena. Te gomile namještaja, duhovi povijesti, istovremeno melankolične i sablasne, služe kao kulisa za dramu, ili možda bolje rečeno za kritičku komediju, o obnovama i uzmacima, odsustvima i diskontinuitetima, preprekama i probojima, kojima se izložba bavi.

Doslovno govoreći, te su gomile namještaja također i početna točka za nove radove Gorana Petercola koji se bave ponavljanjem i rekonstrukcijom odsustava i praznine, a da se nikada ne kaže o čemu se radi, u beskrajnom procesu pretvorbe u kojem je original suviše važan da bi ga se prokazalo. Konceptualno, ono što ta sugestija bijega koji ne isključuje povratak izražava jest možda oprez i nelagoda zbog zazivanja avangardne revolucionarne predanosti u današnjim vremenima općeg uzmaka. To je sjajno umjetnički artikulirao Mladen Stilinović u svom radu Eksploatacija mrtvih (1984.-1990.), u kojemu preispituje stare poetike suprematizma, socijalističkog realizma i geometrijske apstrakcije te mrtve znakove koji su i dalje u opticaju iako su izgubili značenje.

Izložba u stanu uključuje i malu selekciju partizanske umjetnosti, kojoj je povod bila grafička mapa Đorđa Andrejevića Kuna Partizani, tiskana u 5000 primjeraka odmah nakon rata, pronađena u obiteljskoj knjižnici u stanu. Osim nje izložena je i kasna slikarska reminiscencija Slavka Marića proživljenih iskustava partizanske borbe koja mu je obilježila život, slika Kolona (1976.), koju je za izložbu ustupio Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, što je jedan od rijetkih (ili možda jedini?) primjerak slikarstva s partizanskom tematikom koji se još drži u javnome prostoru. Predstavljeni su i propagandni plakati Vlade Kristla, posuđeni iz Hrvatskog povijesnog muzeja, koje je radio u agitpropovskom odjelu Narodnooslobodilačke borbe. Namjera prikazivanja ovih radova je povezivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kako bi se otvorila pitanja trenutne nemogućnosti revolucionarnih pokreta i suočenja s patologijama današnjice.

Vlado Kristl je i svojevrsna početna točka samostalne izložbe Gorana Trbuljaka u Galeriji Forum, koja je strukturirana oko Kristlove apstraktne slike iz 1961. iz ciklusa Pozitivi, vrhunskog primjera njegovog slikarskog pravca početkom 60-ih, koja je nepovratno oštećena kad je ostavljena da trune nakon što je umjetnik pao u nemilost lokalnih političara. Priča o ovoj slici, koja je došla u Trbuljakov posjed nakon što je već bila oštećena, te njegovi pokušaji da je restaurira (tretirani kao njegova umjetnički "radovi") vektori su Trbuljakova propitivanja rastuće dehistoricizaciji umjetnosti, nasilnih brisanja i pasivnog zaborava. Samostalna izložba Josefa Daberniga u Galeriji Nova Prijedlog za New Kunsthaus, nije dalje razvijen zamišljena za projekt Janje moje malo, također se bavi pitanjima o tome kako se umjetnost neprestano iznova oblikuje kroz društvene odnose, a polazi od proučavanja nove muzejske arhitekture i pitanja reprezentacije.

U Institutu za suvremenu umjetnost Goran Trbuljak predstavlja još jedan rad, preradu svoga kataloga iz 1973. svoje legendarne samostalne izložbe u Galeriji suvremene umjetnosti (danas Muzej za suvremenu umjetnost), kojem dodaje priče vezane uz pitanja o autorstvu i umjetničkom stvaralaštvu. Izložba uključuje i videorad Stara kuća (2003.) libanonskog umjetnika Rabiha Mrouéa, koji dojmljivo predstavlja dinamiku razaranja i stvaranja koja svako malo nasilno tvrdi da povijest počinje upravo sada. Osim toga, u Institutu je predstavljena i Posljednja futuristička izložba Kazimira Maljeviča, prvi put izložena u Beogradu 1985., točno 70 godina nakon što je prvotno prikazana u Sankt Peterburgu. Ta izložba kopija, upravo zato što se sastoji od kopija, zahtijeva aktualizaciju avangarde kao otvorenog istraživačkog programa, a u Jugoslaviji 1980-ih glavno ime avangarde bio je Maljevič, kao što to zorno prikazuje malena slika Vlade Marteka Jugoslavija – Maljevič (1984.), koja je izložena u stanu.

Na izložbi u stanu nalazi se niz povijesnih radova koji postavljaju pitanja o medijskoj reprezentaciji i manipulaciji, kao što je fotografska serija Izborni sastanak (1975.) Iona Grigorescua o lažnim izborima u Ceausescuovoj Rumunjskoj, ili Opća opasnost (Sapunica) (1995.) Sanje Iveković, videorad u kojem je umjetnica snimila ekran na kojem se prikazivala sapunica te znak za opću opasnost tijekom zračnih napada u Zagrebu, koji sablasno odzvanja u trenutnom ratnohuškačkom stanju koje koristi prikupljanje podataka i sofisticiranu manipulaciju medija do neviđenih razina. Uključen je i rad o ubilačkom utjecaju novca na umjetnički subjektivitet (Sven Stilinović, Marx i Stilinović, 1980.). U stanu je i rad koji predstavlja duhovitu fizičku prepreku (Nađena skulptura Ivana Kožarića, 1993./2015.), kao i rad koji odlučno prelazi prepreke (N.P.1977 Neše Paripović, 1977.), ili rad čija je sama fizička prisutnost prepreka, iako mu to nije bila svrha, jer se bavi pričama i institucionalnim okruženjima (Bez naslova Jiříja Kovande, 1992.). Neki su radovi, pak, na određeni način razigrani i tajanstveni, poput onih Juliusa Kollera ili Odabrane narodne pjesme (1973.-1975.) Katalin Ladik, i najbolje ih je ostaviti tako.

U posljednjoj sobi stana, mala selekcija iznimnih slika Gülsün Karamustafe iz 1970-ih, koje predstavljaju krvavu povijest ljevičarskih pokreta u Turskoj, izložena je u okruženju koje diskretno referira na muzeje gdje vise "stari majstori". Taj začudni postav ističe dinamiku između pripitomljavanja avangarde i njezinih nepredviđenih, naknadnih posljedica, koja određuje umjetničke procese i mjesto umjetnosti u svijetu.

U utorak, 21. veljače, u suradnji s kustosom programa Kratki utorak, Ivanom Ramljakom, u kinu Tuškanac prikazat će se retrospektiva filmova Josefa Daberniga.

RASPORED VIKENDA OTVORENJA, PREDAVANJA, RAZGOVORA I PERFORMANSA

petak, 17/2/2017.
16 - 19h serija razgovora i performansa Što nakon kolekcioniranja?
Zdenka Badovinac, Charles Esche, Reem Fadda, Katalin Ladik, Nikolaj Punjin, Erzen Shkololli DAZ, Trg Bana Jelačića 3/1

otvorenja izložbi 20 – 22:30h

GMK, Šubićeva 29
Ana Vuzdarić & Marko Gutić Mižimakov, U.F.O.
kustosice: GMK tim (Ana Kovačić, Sanja Sekelj, Lea Vene)

Institut za suvremenu umjetnost, Trg kralja Tomislava 20
21h predavanje Nikolaj Punjin

subota, 18/2/2017. 16 - 19h serija razgovora i performansa Što nakon kolekcioniranja?
Kate Fowle, Joanna Mytkowska, Manuel Pelmuş, Francoise Vergès
DAZ, Trg Bana Jelačića 3/1

otvorenja izložbi 20 – 22:30h

Galerija Nova
Josef Dabernig Prijedlog za New Kunsthaus, nije dalje razvijen
Teslina 7

Stan Softić
Gajeva 2 / 6 (ulaz iz pasaža nebodera s Trga bana Jelačića, između Tiska i Tele2)
20:30h Gülsün Karamustafa, vodstvo kroz radove

Galerija Forum
Goran Trbuljak Ono što je pokazano manje je važno od toga zašto i kako je skriveno
Teslina 16
21h Goran Trbuljak, vodstvo kroz izložbu

utorak, 21/2/2017.
Kratki utorak
19h i 21h retrospektiva filmova Josefa Daberniga Fade out u imaginarni prostor
kustos: Ivan Ramljak
Kino Tuškanac, Tuškanac 1

RADNA VREMENA IZLOŽBENIH PROSTORA

Galerija Nova
Josef Dabernig Prijedlog za New Kunsthaus, nije dalje razvijen
Teslina 7
17/02/ – 25/03/2017
ut – pet 12 – 20h, sub 11 – 14h

Stan Softić
Đorđe Andrejević Kun, Ion Grigorescu, Sanja Iveković, Gülsün Karamustafa, Július Koller, Jiří Kovanda, Ivan Kožarić, Vlado Kristl, Katalin Ladik, Slavko Marić, Vlado Martek, Neša Paripović, Goran Petercol, Marko Ristić, Mladen Stilinović, Sven Stilinović
Gajeva 2/6 (ulaz iz pasaža nebodera s Trga bana Jelačića, između Tiska i Tele2)
18/02/ – 25/03/2017
ut – pet 12 – 20h, sub 11 – 14h

Galerija Forum
Goran Trbuljak Ono što je pokazano manje je važno od toga zašto i kako je skriveno
Teslina 16
17/02/ – 11/03/2017
pon - pet 10-13h i 17-20h, sub 10-14h

Institut za suvremenu umjetnost
Kazimir Maljevič, Rabih Mroué, Goran Trbuljak
Tomislavov trg 20
17/02/ – 11/03/2017
ut – sub 12 to 19h

GMK
Ana Vuzdarić & Marko Gutić Mižimakov, U.F.O.
Šubićeva 29
17/02/ – 11/03/2017.
ut – pet 12 – 19h, sub 11 – 13h

Realizirano uz pomoć:
Erste Foundation
Foundation for Arts Initatives
Hrvatski Audiovizualni Centar
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Trust for mutual understanding
Zaklada Kultura Nova
U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom Zagreb, u sklopu Godine kulture 2017, Hrvatska & Austrija zajedno u kulturi