Mi smo kompost

Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb

20/04 – 15/05/2021

Kustosice: Ana Kovačić i Lea Vene
Umjetnice: Alice Creischer, Ana Kuzmanić i Zrinka Užbinec
Kustosica filmskog programa: Vanina Saracino
Autori filmova: Marjolijn Dijkman & Toril Johannessen, Tuomas A. Laitinen, Viktor Pedersen i Jenna Sutela
Suradnici na projektu: ZMAG / Sendy Osmičević

Projekt Mi smo kompost započinje promišljanjem tzv. more-than-human ekologije koju teoretičarka Donna Haraway razumije kao koncept suživota više vrsta kroz modele dinamičnog nereda raznorodnih tijela. Ona ističe kako trebamo jedni druge susretati u neočekivanim kombinacijama i suradnjama, u vrućim gomilama komposta kako bi supostojali jedni s drugima. Umjesto klasičnoga izložbenog formata projekt je primarno usmjeren na radove u nastanku, pa su tako umjetnice Ana Kuzmanić i Zrinka Užbinec pozvane da razviju nove radove koji na simboličkoj razini zahvaćaju pojam komposta. Pandemijska realnost usmjerila nas je na sveprisutna pitanja koja si postavljamo kao kustosice i umjetnice: kako raditi u novim okolnostima i kako/zašto proizvoditi nešto novo? Osvještavamo da se trenutno nalazimo u kompostnom stanju između realnosti koju smo živjele prije pandemije i iščekivanje povratka u neku novu normalnost. Istovremeno u pandemijskoj svakodnevici koncept suživota više vrsta direktno osjećamo svi.

Umjetničko istraživanje Ane Kuzmanić kreće od značenja riječi compost. Prema interpretaciji Christine Sinclair i Sarah Hayes, prefiks com- znači s, dok post ima dualnu konotaciju nadjačavanja onoga što se približava kraju i onoga što tek dolazi. Međutim post ne moramo čitati kao kraj, nego kao potrebu za ispitivanjem i preradom. U potrazi za odgovorima čak i ono što odbacujemo u kompost može (nakon što odstoji neko vrijeme) biti reciklirano kako bi se dobilo novo značenje, novi život. Ukratko, kompost znači raditi u/s procesom raspadanja. Ana Kuzmanić svoj umjetnički proces u potpunosti ogoljuje pretvarajući ga u otvoreni laboratorij koji započinje prikupljanjem literature širokog spektra povezane s kompostiranjem, smrti, ekologijom, ali i beletristikom te otvorenim pozivom posjetiteljima da doniraju ili posude svoje knjige te se uključe u dijalog. U tomu umjetničkom istraživačkom procesu kompostiranje postaje figurativan i doslovan proces u kojem nastaju kolaži referenci i razgovora različitih povijesnih, znanstvenih i umjetničkih pogleda koji se postupno naseljavaju u prostor galerije.

Izvedbeno istraživanje Zrinke Užbinec ne želi proizvesti eksplicitno novi materijal, nego se koristeći se starim, zaboravljenim i “trulim” materijalom preispituju mnogostruke mogućnosti izvedbe. Početna točka za kompostiranu izvedbu je materijal iz predstave BADco.-a Ima li života na sceni? (2012.) i Prirodu treba graditi (2013.). Izvedba se uslojava od ostataka bilješki i sjećanja na jedan od segmenata iz navedenih predstava, ali je upotpunjena i refleksijama na pandemijsku svakodnevicu. Odabrani segment fokusiran je na dah, disanje te ritam disanja koji ulazi u interakciju s ritmom kretanja koji posredno mijenja ples i okoliš. Zrinka Užbinec kompostira i stari kostim iz predstave koji sada simbiotski oživljavaju novonastanjeni mikroorganizmi.

Uz dva nova istraživanja u projekt je uvršten i film In the Stomach of the Predators njemačke umjetnice Alice Creischer. Film predstavlja jedan segment puno većeg rada na kojem je surađivala s Andreasom Siekmannom, a koji se bavi aspektima globalizacije i transnacionalnih struktura eksploatacije onoga što smatramo općim dobrom: sjemenja, zemlje i intelektualnog vlasništva. Glavni protagonisti filma su četiri predatora: vuk, hijena, medvjed i šakal koji razotkrivaju različite oblike privatizacije i monopolizacije sjemenja kao općeg dobra. Filmom prevladava teatralni duh nijemog filma, a narativ prati putovanje životinjskih likova koji putuju od Spitsbergena do Benina i Istanbula susrećući se s neobičnim i apsurdnim situacijama.

U okviru projekta kustosica Vanina Saracino kurirala je filmski program Holons within koji predstavlja Marjolijn Dijkman i Toril Johannessen, Tuomasa A. Laitinena, Viktora Pedersena i Jennu Sutelu. Filmski program odvijat će se srijedama (28. 4., 5. 5. i 12. 5.) u 19 i 20 sati uz uvodnu najavu kustosica i dio je WHW serije filmskih i video programa i razgovora To je stvar brige, razgovor o stablima. Holons Within je psihodelično putovanje u život mikroba i njihovu ulogu u oblikovanju našeg postojanja. Zumirajući iz svemira u crijeva, prolazeći kroz plimne zone i vodena okruženja u kojima je začeta živa tvar, četiri filma u programu govore o prilagodbi i transformaciji kroz endosimbiotske odnose među vrstama kao glavnom motoru evolucije. Filmovi nas pozivaju da pogledamo dalje od ideje pojedinačnog funkcioniranja, da shvatimo holobionte u nama - mikrobne ‘konzorcije’ organizama čije postojanje podupiremo i o kojima izravno ovisi naše postojanje. Jesmo li ikad bili jedno?

Projekt je također produbljen i suradnjom sa ZMAG-om kojem su upravo različite prakse kompostiranja u fokusu vrtlarskog rada. Suradnja sa ZMAG-om realizirat će se i u radionici kućnog kompostiranja koju će voditi Sendy Osmičević.

Raspored događanja i radno vrijeme galerije: Galerija Nova otvorena je posjetiteljima od 20. 4. do 15. 5. četvrtkom od 17 do 20 h i petkom od 12 do 16 h. Umjetnica Ana Kuzmanić poziva posjetitelje da posude ili doniraju literaturu te uđu u dijalog s njom.

Izvedbe Zrinke Užbinec:
23. 4. (petak) 2 izvedbe: 17 i 19 h
27. 4. (utorak) 2 izvedbe: 17 i 19 h
30. 4. (petak) 2 izvedbe: 17 i 19 h

Screening program Holons within:
srijedom 28. 4., 5. 5. i 12. 5. u 19 i 20 h

Radionice kućnog kompostiranja pod mentorstvom Sendy Osmičević (ZMAG):
11. 5. 18 – 20 h na platformi Zoom

Napomena: prijave za izvedbe i screeninge na: ana.kovacic.whw@gmail.com

Alice Creischer (1960., Gerolstein) studirala je filozofiju, njemačku književnost i vizualne umjetnosti u Düsseldorfu. Kao jedna od ključnih figura njemačkoga političkog umjetničkog pokreta u devedesetima, Creischer je pridonijela velikom broju kolektivnih projekata, publikacija i izložbi. Njezin umjetnički i teoretski rad unutar institucionalne i ekonomske kritike evoluirao je tijekom 20 godina, usredotočujući se nedavno na ranu povijest kapitalizma i globalizacije. Kao ko-kustos takvih paradigmatičnih izložbi poput Messe 2ok (1995.), ExArgentina (2004.) i The Potosi Principle (2010.), Creischer je razvila specifičnu kustosku praksu koja je u korelaciji s njezinim radom umjetnice i teoretičarke, uključujući njezinu opsežnu praksu u istraživanju arhiva. Creischer je surađivala u mnogim publikacijama, časopisima i fanzinima.

Ana Kuzmanić (1980., Split) je vizualna umjetnica. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2009. magistrirala je na The University of Edinburgh, Edinburgh College of Art u Ujedinjenom Kraljevstvu. Aktivno djeluje na hrvatskoj i inozemnoj umjetničkoj sceni od 2006. godine. U svom radu aktivno problematizira ljudsku svakodnevicu, ispituje tenzije između individualnoga i društvenoga, politike i poetike te traži potencijal za promjenu. Njena praksa bazirana je na istraživanju (arhivska građa, literature itd.) te kolaborativnom radu. Dobitnica je nekoliko stipendija i nagrada među kojima je i Nagrada “Radoslav Putar”, Instituta za suvremenu umjetnost, Zagreb (2018.). Radi kao docentica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

Zrinka Užbinec je plesna umjetnica. Radi s koreografijom koristeći se različitim medijima i materijalima. Članica je kolaborativne izvedbene skupine BADco., a trenutno živi i radi na potezu Giessen – Berlin – Zagreb što nepovratno utječe na njene umjetničke, ekonomske i emocionalne veze. Zrinkin je koreografski rad baziran na koautorstvu, zauzimajući se za feministički pogled na plesno tijelo. Završila je MA program Choreography and Performance Instituta za primijenjene teatarske studije u Giessenu, te u 2020. provela šest izolacijskih mjeseci kao stipendistkinja Akademie Schloss Solitude istražujući začudnu kombinaciju koreografije, nasilja i ljupkosti.

Projekt je dijelom programa Galerije Nova u produkciji Što, kako i za koga / WHW i podržan je od strane Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra i Zaklade Kultura Nova.